Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) postoji od samih početaka onoga što se danas naziva Europskom unijom - osnovan je 1957. potpisivanjem Rimskog ugovora. To je forum koji pridonosi jačanju demokratskog legitimiteta i učinkovitosti EU, tako što omogućuje organizacijama civilnog društva iz zemalja članica izražavanje stajališta na europskoj razini.

Odbor je zamišljen kao tijelo koje davanjem savjeta Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Europskoj komisiji pruža pomoć u nastojanju da europska politika i zakonodavstvo bolje odražavaju gospodarsku, socijalnu i građansku stvarnost. Zadatak mu je i promicati razvoj EU uz što veće uključivanje raznih dionika kako bi Uniju što više približio građanima. EGSO osigurava institucionalni forum organiziranog civilnog društva za zastupanje, informiranje, izražavanje i dijalog.

Odbor ima 350 člana iz svih 28 država članica EU, a zastupljenost svake zemlje je otprilike razmjerna veličini njezinog stanovništva. Svaka zemlja članica predlaže svoje članove koje potom mora imenovati Vijeće, a svi članovi dužnosti moraju obavljati u općem interesu EU, neovisno o uputama svojih vlada ili organizacija kojima pripadaju. Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, mandat članova odbora povećan je na pet godina, s mogućnošću reizbora. Odbor odražava golem raspon raznih interesa u društvu, jer članstvo dolazi iz tri temeljne grupe - poslodavaca, zaposlenika i tzv. skupine raznih interesa, u kojoj su ponajprije predstavnici organizacija osobito aktivnih u društvenim, gospodarskim, građanskim, profesionalnim i kulturnim područjima.

Europski parlament, Vijeće i Komisija imaju zakonsku obvezu konzultirati EGSO o mnogim pitanjima. EGSO svoja mišljenja daje, ne samo oko tih obveznih savjetovanja, već i na vlastitu inicijativu, o bilo kojoj temi vezanoj za politiku EU za koju smatra da je to potrebno. Pored toga, priprema i "istraživačka mišljenja", kad Komisija, Parlament ili Predsjedništvo Europske unije zatraže da EGSO razmotri i da prijedloge u područjima od naročitog značenja za organizirano civilno društvo.

EGSO ima šest sekcija koje se bave pojedinim područjima te jednu savjetodavnu komisiju:

1.  ECO - Ekonomska i monetarna unija, gospodarska i društvena kohezija
2.  INT- Jedinstveno tržište, proizvodnja i potrošnja
3.  TEN - Promet, energija, infrastruktura te ekonomska i socijalna kohezija
4.  REX - Vanjski odnosi
5.  NAT - Poljoprivreda, ruralni razvoj i okoliš
6.  SOC - Zapošljavanje, društvena pitanja i građanstvo
7.  CCMI - Savjetodavna komisija za industrijske promjene

HRVATSKA I EGSO

EGSO sudjeluje i u postupku proširenja EU osnivanjem zajedničkih savjetodavnih odbora (ZSO). Oni nadopunjuju institucionalni okvir EU koji se odnosi na svaki Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan i ratificiran između EU i zemlje kandidatkinje. Time se organizacijama civilnog društva iz EU i pojedine države omogućuje da prate put te zemlje prema EU nakon početka pregovora o pristupanju. To je platforma za dijalog predstavnika civilnog društva u svrhu rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa.
Zajednički savjetodavni odbor EU-Hrvatska osnovan je 2007. godine, a zadnji 13. sastanak održan je 18. lipnja 2013., prije formalnog pristupanja Hrvatske EU. Nakon pristupanja, Hrvatska ima devet članova u EGSO-u, po tri iz svake grupe (poslodavci, sindikati i ostale organizacije civilnog društva).

Hrvatski članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Vlada Republike Hrvatske na svojoj 81. sjednici održanoj 21. ožujka 2013. godine, imenovala je predstavnike u Europski gospodarski i socijalni odbor, a Vijeće EU ih je potvrdilo 1. srpnja 2013.

Od rujna 2015. teče novi mandat EGSO-a, u kojem su Vlada RH i Vijeće EU potvrdile dotadašnje članove:

I.grupa - udruge poslodavaca

• Davor Majetić, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)
• Dragica Martinović Džamonja, Hrvatska gospodarska komora (HGK)
• Violeta Jelić, Hrvatska obrtnička komora (HOK)

II.grupa - sindikati

• Marija Hanževački, Nezavisni hrvatski sindikati (NHS)
• Anica Milićević-Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH)
• Vilim Ribić, Matica hrvatskih sindikata (MHS)

III.grupa - ostale organizacije civilnog društva

• Lidija Pavić-Rogošić, ODRAZ / HMRR
• Marina Škrabalo, GONG
• Toni Vidan, Zelena akcija.

Aktivnosti hrvatskih članova
Hrvatski predstavnici su se pokazali kao aktivni članovi EGSO-a, koji sudjeluju u radnim grupama za izradu mišljenja, izlažu svoja mišljenja i stavove na sastancima svojih grupa i na plenarnim sjednicama te sudjeluju u različitim radnim tijelima koja EGSO osniva s drugim zemljama. Tako su hrvatski članovi uključeni u rad zajedničkih savjetodavnih odbora s Makedonijom, Srbijom i Čileom te aktivnosti EUROMED-a i Jonsko-jadranske inicijative.

Članovi su aktivni i u zemlji, pored suradnje sa saborskim Odborom za europske poslove, inicirali su, organizirali ili sudjelovali na cijelom nizu skupova. Može se npr. istaknuti aktivno sudjelovanje većeg broja članova EGSO-a iz različitih zemalja na Prvom Hrvatskom ruralnom parlamentu, održanom u Baranji 2015.

KOMUNIKACIJSKA GRUPA EGSO-a
EGSO posvećuje pažnju komunikaciji i suradnji s drugim relevantnim organizacijama, tijelima EU te civilnim društvom. Jedan od potpredsjednika/ca EGSO-a je zadužen/a za komunikaciju i vodi Grupu za komunikaciju koju čine zainteresirani članovi. U svakoj je zemlji jedan član dodatno zadužen za komunikaciju.

Za Hrvatsku je tu ulogu, na prijedlog članova, u prvom mandatu do rujna 2015.  odradila Lidija Pavić-Rogošić. U novom mandatu taj je zadatak preuzela Marina Škrabalo, kojoj se možete obratiti na e-mail: marina@gong.hr.

Više na www.eesc.europa.eu.

***

Novi paket o kružnom gospodarstvu

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans, zadužen za održivi razvoj, izjavio je: "Naš planet i naše gospodarstvo ne mogu preživjeti ako nastavimo primjenjivati pristup "uzmi, napravi, upotrijebi i baci".Moramo čuvati dragocjene resurse i u potpunosti iskoristiti njihovu gospodarsku vrijednost. Bit je kružnog gospodarstva smanjenje količine otpada i zaštita okoliša, ali ono predstavlja i duboku preobrazbu načina na koji funkcionira naše čitavo gospodarstvo. Ponovnim razmatranjem načina na koje proizvodimo, radimo i kupujemo možemo stvoriti nove prilike i otvoriti nova radna mjesta. Ovaj paket predstavlja sveobuhvatni okvir kojim se omogućava da se ta promjena uistinu ostvari. Njime se otvara vjerodostojan i ambiciozan put ka boljem gospodarenju otpadom u Europi uz mjere potpore za cijeli životni ciklus proizvoda. Tom kombinacijom pametne regulacije i poticaja na razini EU-a pomoći će se poduzećima i potrošačima, kao i nacionalnim i lokalnim vlastima, u nastojanjima da unaprijede tu preobrazbu."

Pored predstavnika EGSO-a koji je bio izvjestitelj za mišljenje EGSO-a o ovom paketu, govorio je i predstavnik Opće uprave za okoliš EK, koji je iznio ciljeve i osnovne elemente paketa.

Svoje mišljenje o paketu iznijeli su i predstavnici poslodavaca (Business Europe), sindikata (ETUC - Europska konfederacija sindikata) te krovne organizacije europskih okolišnih nevladinih organizacija European Environmental Bureau. Panelisti su načelno podržali paket, no ujedno iznijeli i svoje primjedbe, od toga da se radio o nedovoljno ambicioznom paketu, da se nedovoljno obuhvatilo socijalnu dimenziju i potrebu za prilagođavanjem politika zapošljavanja, navodeći da samo okolišne mjere neće doprinijeti otvaranju velikog broja radnih mjesta. Jeremy Wates iz EEB-a se kritički osvrnuo na povlačenje prethodnog paketa o kružnom gospodarstvu iz ljeta 2014., smatrajući da je ovaj novi paket manje ambiciozan (npr. vezano za ciljeve recikliranja, učinkovitost resursa, obavezno prikupljanje bio mase).

***

Više o aktivnostima EGSO-a i izvještajima hrvatskih predstavnika sa plenarnih sjednica i drugih događanja EGSO-a možete pronaći na Aktivnosti 26.3.