Pojmovnik

Bespovratna sredstva

Sredstva iz javnih izvora namijenjena financiranju aktivnosti neprofitnog karaktera koje su od opće ili javne koristi, bez obzira na izvor sredstava (državni proračun, proračun jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, sredstva Europske unije). Sredstva koja se bespovratno dodjeljuju iz državnog proračuna i/ili iz proračuna jedinica lokalne/područne (regionalne) samouprave moraju biti planirana i osigurana u proračunima nadležnih tijela.

Civilno društvo

Prostor između obitelji, države i tržišta gdje se građani udružuju radi promicanja zajedničkih interesa. Civilno društvo je društvo građana, njihovih inicijativa, skupina i organizacija koje imaju svoj ustroj, vlastitu upravu, neprofitni status; u svoje aktivnosti uključuju volontere, građani ulaze u njihovo članstvo na dobrovoljnoj osnovi, a kao takvima različiti im dionici daju materijalne potpore (Bežovan, G., Zrinščak, S., Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološke društvo, 2007.)

Cjeloživotno učenje

(engl. Lifelong Learning) Aktivnosti svih oblika učenja koje se obavljaju tijekom života s ciljem unaprjeđenja znanja i vještina te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti za osobne, društvene i profesionalne potrebe. (Dželalija, M., ur., Hrvatski kvalifikacijski okvir. Uvod u kvalifikacije. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2009..)

Dostupnost obrazovanja

(engl. Educational Accessibility) Otvorenost pristupanja sustavu obrazovanja svim članovima društva pod jednakim i prihvatljivim uvjetima. (Dželalija, M. ur., Hrvatski kvalifikacijski okvir. Uvod u kvalifikacije. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2009.)

Društveno korisno učenje

(engl. Service Learning) Metoda kojom studenti ili sudionici uče i razvijaju se kroz aktivno sudjelovanje u pažljivo organiziranoj aktivnosti koja se provodi u zajednici i ispunjava potrebe zajednice i koja je koordinirana s osnovnom školom, srednjom školom, ustanovom visokog obrazovanja ili kao program rada za opće dobro, te sa zajednicom, a jača građansku odgovornost i integrirana je u akademske procese i poboljšava i pojačava akademski nastavni plan i program studenata, odnosno obrazovne komponente programa rada za opće dobro u kojem sudionici sudjeluju, te pruža strukturirano vrijeme za studente ili sudionike za razmišljanje sudioničkom iskustvu. (The National and Community Service Act of 1990, dostupno na mrežnim stranicama http://www.nationalservice.gov/pdf/cncs_statute.pdf)

Europski socijalni fond

(engl. European Social Fund) Jedan od instrumenata kohezijske politike čiji su ciljevi smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske unije i njihovih regija, a time promicanje gospodarske i socijalne kohezije.

Filantropija

Dobrovoljan individualni čin ili grupno davanje s ciljem ulaganja u opće dobro. To se odnosi na individualne ili grupne donacije organizacijama (zakladama ili nevladinim organizacijama) koje kanaliziraju ta sredstva kako bi postigle različite vrijedne ciljeve. “Opće dobro” može biti unaprijeđeno kroz brojne raznolike aktivnosti, uključujući istraživanja, zdravstvo, obrazovanje, umjetnost, kulturu, otklanjanje siromaštva i dr., sve s ciljem poboljšanja kvalitete života u selu, zajednici ili zemlji. (Milković, D., Zaklade i filantropija u Hrvatskoj. Zagreb: AED CroNGO, 2003.. Dostupno na mrežnim stranicama http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/filantrop%20-%20cro(1).pdf)

Formalno učenje

(engl. Formal Learning) Djelatnost ovlaštene ustanove koja se izvodi prema odobrenim programima s ciljem unaprjeđenja znanja i vještina te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a o čemu se izdaje javna isprava. (Dželalija, M., ur., Hrvatski kvalifikacijski okvir. Uvod u kvalifikacije. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2009.)

Informalno/neorganizirano učenje

(engl. Informal Learning) Neorganizirane aktivnosti usvajanja znanja i vještina te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti iz svakodnevnih iskustava, kao i drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe. (Dželalija, M., ur., Hrvatski kvalifikacijski okvir. Uvod u kvalifikacije. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2009.)

IPA – Instrument pretpristupne pomoći

(engl. Instrument for Pre-Accession Assistance – IPA) Pretpristupni program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje dotadašnje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD. Osnovni su ciljevi programa IPA potpora državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a te provedbi usklađenih propisa, kao i u pripremama za korištenje fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kao državi članici Unije (strukturni i poljoprivredni fondovi, Kohezijski fond).

Javni izvori

Uključuju državni proračun, proračune jedinica lokalne/područne (regionalne) samouprave te fondove Europske unije čija sredstva su planirana u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne/područne (regionalne) samouprave.

Javne politike

Odnose se na sadržaj političkog odlučivanja odnosno tijek i sadržaj djelovanja Vlade u odnosu na rješavanje prepoznatih javnih problema, pri čemu u samom oblikovanju i provedbi sudjeluje niz aktera iz vladine i nevladine sfere, s lokalne, nacionalne i međunarodne razine, optimalno uz otvorenost institucija vlasti, učinkovitu koordinaciju i promišljenu procjenu učinaka mogućih opcija prigodom planiranja i vrednovanja rezultata provedbe. Javne politike odnose se najčešće na društvena pitanja odnosno sektor koji reguliraju te tako govorimo npr. o zdravstvenoj, obrazovnoj ili gospodarskoj politici. U procesu oblikovanja javnih politika, zainteresirana javnost koja uključuje i organizacije civilnog društva ostvaruje utjecaj putem javnog savjetovanja te javnog zagovaranja, što uključuje niz aktivnosti, od javnih rasprava, preko medijskih kampanja i izravnih građanskih akcija do lobiranja donositelja odluka.

Kurikulum

(lat. curriculum) Označava niz planiranih postupaka s ciljem stjecanja kompetencija pojedinca, a u što su uključeni: ciljevi; ishodi učenja; sadržaj i metode rada; oblici učenja, vrednovanje ishoda učenja te sustav osiguravanja kvalitete. (Dželalija, M., ur., Hrvatski kvalifikacijski okvir. Uvod u kvalifikacije. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2009.)

LAG

(kratica od lokalna akcijska grupa) Osnovni "alat" LEADER pristupa kroz program IPARD. LAG se formalno registrira kao udruga, a formira se od predstavnika triju sektora (javni, civilni, gospodarski) pri čemu je udio predstavnika javnog sektora manji od 50 posto. Teritorij LAG-a predstavlja zaokruženu i prepoznatljivu gospodarsku, društvenu i zemljopisnu cjelinu. Povezivanje susjednih lokalnih zajednica u partnerstvo za ruralni razvoj zasnovano je na zajedničkim obilježjima, resursima i interesima koje će promišljati, pripremati i provoditi strategiju lokalnog razvoja.

LEADER

(kratica od fr. Liaison Entre Actions de Développement de l'Économie Rurale) Način provedbe politike ruralnog razvoja Europske zajednice i sastavni dio europske politike ruralnoga razvoja. Pristup LEADER određuju sljedeći elementi: lokalne razvojne strategije, javno-privatno partnerstvo, pristup odozdo; višesektorski pristup izradi i provedbi strategije koji se temelji na interakciji različitih dioničkih skupina karakterističnih za određeno ruralno područje, inovativnost, suradnja, umrežavanje.

Neformalno učenje

(engl. Non-formal Learning) Organizirane aktivnosti učenja s ciljem unaprjeđenja znanja i vještina, te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a za što se ne izdaje javna isprava. (Dželalija, M. ur., Hrvatski kvalifikacijski okvir. Uvod u kvalifikacije. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2009.)

Neprofitni mediji

Dio civilnog društva koji nastaje samoorganiziranjem građanki i građana koji su uočili potrebu svoje zajednice za medijskim informiranjem te svojim građanskim, profesionalnim i volonterskim angažmanom žele pridonijeti njenom zadovoljenju. Prvenstveni cilj je angažirati se na postizanju zajedničkog, općeg dobra, bez stvaranja profita. Programske sheme neprofitnih medija uključuju edukativne sadržaje, uključujući i medijsku pismenost, informiraju o radu organizacija civilnoga društva na ciljevima od općeg dobra, osnažuju građanke i građane za aktivno sudjelovanje u civilnom društvu, promiču volonterstvo i pluralizam ideja te afirmaciju potreba i gledišta marginaliziranih skupina. Znatan dio sadržaja kojima se neprofitni mediji često bave navedeni su u članku 9. Zakona o elektroničkim medijima kao programski sadržaji čije je objavljivanje od interesa za Republiku Hrvatsku. Takve medije naziva se neprofitnim medijima, nezavisnim medijima, medijima trećeg sektora, community ili participatory medijima te taktičkim medijima. Svaki od tih termina ima specifične karakteristike, i nije nužno zamjenski za druge. Na europskoj razini najviše se rabi izraz community i participatory medij, a u Hrvatskoj termin neprofitni medij. (N mreža – Savez udruga za razvoj neprofitnih medija, Zimski dokument, svibanj 2012. www. Nmreza.hr)

Obrazovanje za održivi razvoj

Proces učenja (ili pristup poučavanju) koji se temelji na idealima i načelima koja naglašavaju održivost. Obrazovanje za održivi razvoj bavi se svim razinama i oblicima učenja kako bi se osiguralo kvalitetno obrazovanje i poticao održiv razvoj: učiti-znati, učiti-biti, učiti kako bismo živjeli zajedno, učiti kako bismo činili i učiti kako bi se preobrazilo sebe i društvo. Izvor: UNESCO.

Organizacije civilnoga društva

Organizacijske strukture čiji članovi imaju ciljeve i odgovornosti od općeg interesa te koji djeluju kao posrednici između javnih vlasti i građana. Prema EGSO-u, takvo shvaćanje organizacija civilnoga društva uključuje cijeli niz organizacija: socijalne partnere; organizacije koje okupljaju pojedince oko zajedničkih interesa, poput organizacija koje se bave zaštitom okoliša, ljudskih prava, prava potrošača, obrazovnih organizacija i dr.; organizacije utemeljene u zajednici, poput organizacija za mlade, organizacija za zaštitu i promicanje obitelji i drugih organizacija čiji članovi sudjeluju u životu lokalne zajednice; vjerske zajednice. (Europski gospodarski i socijalni odbor, EGSO)

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

Podrazumijeva širi koncept sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupcima odlučivanja. (Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, Narodne novine, 140/2009.)

Socijalni kapital

Broj i kvaliteta interakcija u civilnom društvu – što uključuje sudjelovanje građana u radu udruga, nevladinih organizacija, članstvo u sindikalnim organizacijama, rad u vjerskim zajednicama, druženja u hobističkim klubovima, dobrosusjedske odnose, i slično. Empirijski je socijalni kapital strukturiran iz tri elementa: (a) povjerenje u ljude i društvene institucije, a označava spremnost na suradnju (ne samo s članovima obitelji ili znancima); (b) udruživanje i kolektivne akcije koje omogućavaju neposredno iskustvo suradnje i njezinih prednosti, u ostvarivanju interesa koji su izvan okvira individualne akcije; (c) poštovanje društvenih i pravnih normi.

Socijalno poduzetništvo (društveno poduzetništvo)

Način rješavanja društvenih problema primjenom poduzetničke metode, vodeći računa o održivom razvoju i primjenjujući sustav demokratskog donošenja odluka (uz solidarnost i uzajamnu pomoć).

Socijalne inovacije

Načini kreiranja novih ideja koje su usmjerene rješavanju nepodmirenih potreba; one su nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koje istodobno rješavaju socijalne potrebe (učinkovitije od postojećih alternativa) i stvaraju nove odnose i suradnju. (Europska komisija, prema: Murray, Calulier-Grice i Mulgan, Open Book of Social Innovation, 2010.)

Socijalne usluge

Prema dokumentu Vijeća Europe (2007.) "Integrirane socijalne usluge u Europi", socijalne usluge "obuhvaćaju sve usluge (a) za koje se smatra da su od posebne važnosti za društvo u cijelosti i (b) gdje osobna interakcija pružatelja i korisnika ima ključnu ulogu. Korištenjem takve općenite definicije, usluge iz područja zdravstva, obrazovanja, profesionalne integracije i kulture također postaju dio slike izvan uobičajena tri djelokruga – dječjih vrtića, skrbi za starije osobe i različitih malih područja usluga za problematične skupine. (Dostupno na mrežnim stranicama: http://www.udruga-pragma.hr/images/stories/INTEGRIRANE_SOCIJALNE_USLUGE_U_EUROPI.pdf)

Udruga

Svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih odnosno pravnih osoba koje se radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja. (Zakon o udrugama, Narodne novine 88/2001.)

Volontiranje

Dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje (Zakon o volonterstvu, Narodne novine 58/2007.). Definicija pojma volontiranje u zemljama EU-a kreće se od „aktivnosti koja zahtijeva korištenje vremena bez naknade“ preko „osobne spontane aktivnosti“ do „dobrovoljnog rada“. Bez obzira na različite tradicije i kulturološke prilike, volontiranje se dakle može definirati kao aktivnost koja se poduzima po slobodnoj volji, korisna je drugima i osobi koja se njome bavi, a nije prvenstveno motivirana financijskim postignućem.

Vrednovanje ishoda učenja

(engl. Validation of Learning Outcomes) Niz postupaka s ciljem ocjenjivanja stečenosti kompetencija, uključujući izdavanje potvrde nadležne ustanove, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim kriterijima i standardima. (Dželalija, M., ur., Hrvatski kvalifikacijski okvir. Uvod u kvalifikacije. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2009.)

Vrednovanje neformalnog i informalnog učenja

(engl. Validation of Non-formal and Informal Learning) Niz postupaka s ciljem ocjenjivanja stečenosti kompetencija neformalnim ili informalnim učenjem, uključujući izdavanje potvrde nadležne ustanove, u skladu s unaprijed defniranim i prihvaćenim kriterijima i standardima. (Dželalija, M., ur., Hrvatski kvalifikacijski okvir. Uvod u kvalifikacije. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2009.)

Zaklada

je imovina koja služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Dobrotvorna svrha se odnosi na potporu osobama kojima je potrebna pomoć. Općekorisna svrha se odnosi na unapređenje kulturne, prosvjetne, znanstvene, duhovne, ćudoredne, športske, zdravstvene, ekološke i bilo koje druge društvene djelatnosti, općenito. (Zakon o zakladama i fundacijama, Narodne novine 36/1995, 64/2001.)